Probiotik kao beauty trend - DA ili NE?

Poslednjih godina probiotici su postali pravi trend, i to sa razlogom. Blagodeti probiotika su mnogobrojni i uglavnom se odnose na digestivni trakt. Međutim, njihova snaga i moć se ne zadržavaju samo na tom polju.


Veliki izbor kozmetičkih preparata i proizvoda naveo je dermatologe i druge stručnjake da se vrate jednostavnim formulama i metodama za negu kože. Ova odluka je, po svemu sudeći, bila veoma dobra, jer se ispostavlja da je upravo to ono što je potrebno našoj koži.


"Za samu kožu, dobre bakterije i probiotik odlične su koliko su to i za digestivni trakt", kaže poznata američka dermatološkinja Francesca Fusco. Ona dodaje da probiotik pomaže da se ostvari i održi neophodan ili željeni balans kože. Ukoliko želite čisto i blistavo lice, dobre bakterije će vam pomoći u postizanju tog cilja.


Na površini, oni daju ten koji nije previše suv, ali ni previše mastan. Koža postaje otpornija na sve spoljašnje faktore koji mogu uzrokovati upalu i druge probleme. Za negu kožne flore, ovo je prvi korak. Stručnjaci širom sveta se bave ovom tematikom upravo zato što su se probiotici pokazali kao delotvorni u održavanju zdrave bakterijske ravnoteže u koži, ali i u lečenju upala.


Zakon o balansiranju


Prema dr Whitney Bowe, probiotici pomažu koži kroz tri ključna aspekta. Prvo i osnovno, probiotik deluje kao zaštitni sloj sprečavajući loše mikroorganizme da se aktiviraju, što stvara mnogo stablnije okruženje za samu kožu. Drugo, oni stvaraju prirodan antibiotik - antimikrobne peptide koji se bore protiv loših bakterija. I poslednje, podstiču funkcionalnost kože u borbi sa spoljnim oštećujućim faktorima kao što su slobodni radikali, sunce i bilo kakvo zagađenje generalno.


Svi ovi benefiti prvenstveno pomažu koži koja je sklona upalnim procesima, poput alergija i ekcema, ali i kod prevremenog starenja kože. Probiotici pomažu da se održi prirodna mikroflora kože u balansu, zbog čega je krajnji rezulat sjajniji i svežiji izgled kože.


Faktor zaštite


Probiotički hidratizatori i tretmani mogu pomoći svim tipovima kože, ali su posebno korisni za one sa hroničnim upalama. "Za one sa aknama ili kožnim oboljenjima kao što su rozacea i ekcem, probiotici mogu dati mirniju kožu i bolju zaštitu", objašnjava dr Fusco. Takođe, nedavna studija je otkrila da bakterije u probioticima telo prepoznaje kao žive organizme na koži, što ih u isto vreme čini stranim telom, te organizam u isto vreme automatski stupa u akciju protiv ove potencijalne opasnosti, a krajni rezulat su smanjeni upalni procesi.


Blagi pristup


Vrlo često, negujući i perući lice, kožu lišavamo njenih prirodnih ulja, zbog čega ona postaje suvlja i oštećenija. Ovo je posebno problematično u zimskom periodu, kada koža žudi za vlagom. “Probiotički preparati pomoći će da se učvrsti korisna mikroflora kože i da se na taj način održi zdrava, nevidljiva zaštitna barijera kože”, kaže dr Bowe. U slučaju nege kože, manje je ipak više i to zaista funkcioniše u praksi.


Naš izbor - Nikel Probiotik krema


Nikel Probiotik (Acidosalus) krema je prva hrvatska probiotička krema. Sadrži mlečni protein koji minimalizuje reakcije uzrokovane iritacijom kože, smanjuje vreme trajanja upale i ubrzava oporavak fiziološkog stanja kože.


Benefiti:

  • obnavljanje oštećene kože
  • smanjuje crvenilo i/ili ljuskanje kože
  • seborejični dermatitis
  • pomoć u terapiji psorijaze
  • ne sadrži kortikosteroide
  • dermatološki testirana
  • za decu i odrasle

Prirodni sastav - bakteriocini, jojoba, mlečni protein, noćurak, vitamini B kompleksa, vitamin E, vitamin F.


Primena - nanosi se u tankom sloju više puta dnevno na oštećenu kožu (lice, ruke, telo). Može se naneti i na oštećenu sluznicu. Kod dece nanesite malo kreme na unutrašnju stranu podlaktice deteta, ako se krema pokaže prihvatljivom, možete pomalo naneti i na ostale delove tela i lica. Moze se koristiti više puta dnevno, bez vremenskog ograničenja. Čuva se u frižideru.


Rezultat - oštećena koža je obnovljena, kao i prirodni zaštitni sloj.

Leave a comment

All comments are moderated before being published